Sindrom kompjuterskog vida

Intenzivno izlaganje izaziva zamor oka

Svakodnevnim korištenjem digitalnih uređaja za posao i zabavu svoje oči izlažemo velikim naporima koji uzrokuju umor očiju, iritaciju, crvenilo ili suhoću očiju, a često i glavobolju ili bolove u vratnoj kralježnici.

Osim što sadržaje na ekranima pametnih telefona, tableta, laptopa, i drugih uređaja gledamo na raznim udaljenostima zbog kojih se oči moraju češće i intenzivnije fokusirati da bi se prilagodile, svi ti uređaji emitiraju plavo, visoko energetsko vidljivo svjetlo. Intenzivno izlaganje ovom svjetlu može imati razne posljedice i izazvati zamor oka. Osim toga, zbog poremećaja dnevnog i noćnog ritma ili biološkog sata može izazvati i pospanost. Ova se pojava zove sindrom kompjuterskog vida (eng. digital eye strain).

Kada plava svjetlost dotakne površinu leće naočala, ona se refraktira i time druge predmete u okolini pozicionira unutar ili izvan fokusa. Kako bi ispravili ovaj problem, ljudi često škilje, a to pak izaziva zamor oka.

Važni problem sindroma kompjuterskog vida je i nedovoljno treptanje

Ljudi prosječno trepnu od tri do 15 puta u minuti, što znači da učestalost treptanja od osobe do osobe može jako varirati. Tako se od prosječnog broja treptaja od 15 puta u minuti, ono može prorijediti na samo pet do osam puta u minuti tijekom rada na računalu ili za vrijeme vožnje automobila, ili čak na samo jedan do tri treptaja u minuti prilikom obavljanja preciznih, vizualno zahtjevnih radnji.

Manji broj treptaja utječe i na smanjenje oštrine vida. Prilikom treptanja vjeđe razmazuju suzni film po površini oka. Da bi suzni film postao pravilan i gladak potrebno je pet do sedam sekundi pa vid nije idealan neposredno nakon treptaja. Da stvari budu još kompliciranije, desetak sekundi nakon stvaranja idealnoga pravilnog suznog filma on se već isušuje i puca, pa se vid opet zamućuje. Zato osobe s tzv. "suhim okom" tj. s poremećajem suznog filma, imaju značajno veće oscilacije u oštrini vida zbog kojih mogu pomisliti da im se promijenila dioptrija.

To se jednostavno može provjeriti tako da se osoba testira na promjenu dioptrije prije i poslije situacije u kojoj se vid dodatno opterećuje. Ukoliko se utvrdi da je prije rada na računalu, gledanja televizije ili čitanja sve u redu, a nakon ovih napora se vid zamuti, znači da problem nastaje zbog smanjene učestalosti treptanja, a ne zbog loše prilagodbe vida.

Potreba za odmaranjem očiju

Suhost očiju je simptom koji se najviše liječi u terapiji sindroma računalnog vida, i to upotrebom otopina umjetnih suza. Također, za smanjenje naprezanja oka preporuča se odmor oka i njegovih mišića. Različite krilatice koriste se za osvještavanje potrebe za odmaranjem očiju za vrijeme rada na kompjuteru. Obično se preporuča učestalo svjesno treptanje kako bi oko ostalo vlažno i gledanje kroz prozor u daljinu što odmara cilijarne mišiće.

Jedna od krilatica, savjet oftalmologa, je pravilo "20-20-20": svakih 20 minuta, fokusirati pogled koji je udaljen 20 stopa (oko 6 m) na 20 sekundi. Pacijentima se inače preporuča da zatvore oči na 20 sekundi, barem svakih pola sata, što ima sličan učinak.